|
|
| |
|
|
|
|
|
|
 |
| Razvojno područje luke |
 |
|
|
|
Višenamjenski kontejnerski terminal |
|
Višenamjenski kontejnerski terminal - 2. faza |
|
Terminal za suhe rasute terete |
|
Područje za razvoj lučkih sadržaja |
|
Programi u slobodnoj zoni / 1 |
|
Programi u slobodnoj zoni / 2 |
|
Postrojenje za prikupljanje brodskog krutog i tekućeg otpada |
|
Terminal za tekuće terete |
|
|
IZRADA GLAVNOG PROJEKTA TERMINALA RASUTIH TERETA
(izmjene u odnosu na idejna rješenja ) |
U tijeku je izrada Glavnog projekta Terminala rasutih tereta na osnovu kojeg bi se koncem 2009. godine trebala izdati građevinska dozvola za njegovu izgradnju. U potpunosti uvažavajući tehnološku koncepciju iz idejnog projekta i uvjete iz lokacijske dozvole Glavnim projektom se predviđaju nešto drugačija, u svakom slučaju tehnički prihvatljivija rješenja. Ova rješenja će doprinijeti i smanjenju utjecaja rada Terminala na okoliš. Izmjene se odnose na : |
 |
Obalna konstrukcija dužine 422,0 m s pristupnim mostom i priveznom utvrducom gradi se za prihvat brodova za prijevoz rasutih tereta nosivosti 180.000 DWT s gazom 18,0 m (Cape Size brodovi) i brodova za preuzimanje tereta i razvoženje na kraćim udaljenostima maksimalne nosivosti 35.000 DWT s gazom 10,50 m (Handy Size brodovi).
Obalna konstrukcija otvorenog tipa koja će se temeljiti na vertikalnim i kosim čeličnim pilotima s pokosom koji započinje od obalne linije ne omogućava jednokratno skladištenje cca 60.000 m3 sa svrhom ponovnog utovara (Transshipment) u njenom zaobalju kako je bilo predviđeno idejnim projektom. Ovaj teret će se deponirati na centralno skladište pomoću trakastih transporetera i uređaja za odlaganje kao i ostali tereti. Ponovni ukrcaj ove robe u manje brodove predviđen je ukrcajnim uređajem koji će se instalirati na obali. Uređaj će biti tako projektiran da će robu u brodska skladišta odlagati s vrlo male visine u odnosu na složaj čime će se prašenje u potpunosti eliminirati. Ovo je prednost u odnosu na rješenja iz idejnog projekta gdje se je roba istovarala na pozadinsko skladište te ponovo utovarala koristeći grabilice. Izmjenama se postiže to da nema skladištenja u zaobalju, nema potencijalnog prašenja s tih složaja, nema prašenja kod ukrcaja i iskrcaja ove robe.
|
|
Povećanje kapaciteta /površine centralnog skladišnog prostora za količine ugljena u modusu transshipmenta, a radi se o godišnjoj količini od cca 800.000 m3. Ovaj ugljen se ne može skladištiti u zaobalju kako je to prije opisano već se mora odložiti na centralno skladište da bi se naknadno preko uređaja za utovar otpremio manjim brodskim jedinicama. |
|
Obala i ostala infrastruktura su tako konstruirani da mogu prihvatiti i opremu za iskrcaj, odlaganje i izuzimanje sa skladišta većih kapaciteta, čime će se skratiti vremena manipulacija teretom i zadržavanje brodova na pristanu. Pojedinačni kapaciteti opreme za iskrcaj brodova se mogu povećati s planiranih nominalnih 1500 t/h na 2000 t/h, odlaganje na skladištu sa 3000 t/h na 4000 t/h dok izuzimanje sa skladišta i utovar u vagone ostaje s kapacitetom koji je bio planiran, dakle1600 t/h. U svakom slučaju budući koncesionar / korisnik infrastrukture Terminala, Luka Ploče d.d. će sama odlučiti o kapacitetima i ostalim karakteristikama opreme. |
|
Prilazni kanal (prilazni akvatorij) za uplovljavanje brodova nosivosti 180.000 DWT (Cape Size brodovi) dubine -20,0 m u širini 120,0 m sa objektima pomorske signalizacije. Novim dimenzijala ulaznog kanala povećavaju se količine podmorskog iskopa koji će se odložiti na isti prostor unutar Luke Ploče koji je predviđen i u idejnom projektu. Odloženi materijal poslužit će u svrhu predopterećenja i konsolidacije terena za objekte koji će se izgraditi u skoroj budućnosti, čime će se smanjiti financijska ulaganja u njihovu izgradnju. |
|
Za napajanje terminala električnom energijom položiti će se visokonaponski napojni kablovi za potrebe Terminala rasutih tereta – konačna izgrađenost snage 9,51 MW te će se u transformatorske stanice ugraditi transformatori 10(20)/6 kV I 10(20)/0,4 kV za I. fazu izgrađenosti ukupne snage 7,52 MW. |
Lučka uprava Ploče je započela predkvalifikacioni postupak za izbor izvođača radova Terminala. Početak izgradnje planira se krajem prvog polugodišta 2010. godine. |
|
|
|
|
|
Od ukupne lučke površine gotovo 115 hektara je još neizgrađeno te je predviđeno za razvoj lučkih kapaciteta.
U 2005. godini započele su aktivnosti na Projektu integracije trgovine i transporta na temelju sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Svjetske Banke čiji je cilj povećati kapacitet, učinkovitost i kvalitetu usluga uz južni dio Koridora Vc, s naglaskom na luku Ploče kao njegovom polaznom točkom. Projekt dolazi kao odgovor na trendove razvoja gospodarstva unutar gravitacijskog područja luke Ploče, a posebno zbog činjenice da su, nakon ulaska velikih multinacionalnih korporacija u strukturu vlasništva važnih lučkih korisnika na području metalurgije u Bosni i Hercegovini, znatno povećane količine roba koje prometuju preko luke, nadmašujući pri tom postojeće kapacitete.
Projekt će postavljene ciljeve postići na slijedeće načine:
Lučka uprava Ploče u svojoj dugoročnoj strategiji ne planira samo razvoj na području tradicionalnih pretovarnih usluga. Zbog visokog stupnja globalizirane proizvodnje i potrebe za dodatnim logističkim uslugama, potrebno je razvijati i razne usluge dodane vrijednosti kao sredstvo za postizanje kompetitivne prednosti na način da se razvijaju bliski odnosi sa svojim korisnicima pružajući im povećani opseg usluga.
Luka Ploče može očekivati sinergijske učinke od takvog logističkog centra budući da će se time privući dodatni teret, koji se može otpremati preko luke i time realizirati dodatne prihode i povećati zaposlenost.
Uspostavljeni logistički centar imao bi sljedeća obilježja:
Kroz promoviranje logističkih aktivnosti, dat će se poticaj evoluciji luke Ploče iz tradicionalne luke kao mjesta sjecišta dvaju oblika prijevoza gdje se obavljaju usluge pretovara i skladištenja roba, u luku kao centra za integriranu transportnu logističku platformu međunarodne trgovine.
|
|
